Multidisciplinarna društva u Francuskoj

U članku ste pronašli korisne informacije? Preporučite ga kolegama putem društvenih mreža!
Share on Facebook4Share on LinkedIn3Tweet about this on TwitterShare on Google+0Email this to someone

slobodna zanimanja

Europska unija (EU) reguliranje slobodnih profesija prepušta državama članicama. Presude Europskog suda svrstale su pripadnike slobodnih profesija u kategoriju poduzetnika, ali i odredile da će, pod određenim uvjetima, restrikcije nametnute istima biti dopuštene. Dok su neke države članice liberalizirale tržište odvjetničkih usluga, druge su zadržale restriktivno uređenje. Po presudama Europskog suda javni interes pojedinih država članica može se razlikovati i činjenica da jedna država ima manje restriktivno uređenje ne predstavlja razlog zašto bi ga i druga država morala uvesti. Stoga, većina se država drži posebnog tretmana odvjetničke profesije i dodjeljuje im ekskluzivna prava i stože restrikcije. Često se pravnim aktima sužava sloboda odvjetnika da samostalno odaberu oblik gospodarskog subjekta u okviru kojega će obavljati profesiju. Određuje se koje osobe mogu imati udio u kapitalu, pa je stjecanje udjela najčešće dopušteno samo odvjetnicima te je zabranjeno stvaranje multidisciplinarnih društava i suradnja s drugim profesijama. Brojni su argumenti i protivnika i zagovaratelja. Međutim, postoje države EU u kojima je došlo do deregulacije tržišta pravnih usluga, kao i države u kojima postoje inicijative za deregulacijom.

U prošlim postovima pisala sam o mješovitim društvima odvjetnika i pripadnika drugih profesija u Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj. Dok je UK samo jednim aktom napravilo veliku reformu u uređenju pravno ustrojbenih oblika u okviru kojim odvjetnici mogu obavljati svoju profesiju, Njemačka se odlučila za postepene reforme, od kojih prva potječe iz 1994. godine. Također, u Njemačkoj veliki utjecaj na liberaliziranje odvjetničke profesije ima sudstvo.

Francuska revolucija

Reforma odvjetničke profesije u Francuskoj kojom je počela multidisciplinarnost potječe iz 1990. godine, kada je u Francuskoj donesen zakon o trgovačkim društvima reguliranih slobodnih profesija. Od tada slobodne profesije u Francuskoj mogu djelovati u postojećim društvima kapitala. Takva se društva nazivaju profesionalnim trgovačkim društvima (sociétés d’exercice libéral – SEL), te se skraćenica SEL dodaje ispred oblika društva kapitala koje je SEL usvojilo (SELARL – SEL u obliku društva s ograničenom odgovornošću, SELAFA – SEL u obliku dioničkog društva, SELAS – SEL u obliku pojednostavljenog društva na dionice, SELCA – SEL u obliku komanditnog društva na dionice).

U pogledu odvjetničkih SEL društava, taj je zakon odredio da većinu kapitala i prava glasa moraju imati odvjetnici koji profesionalnu aktivnost obavljaju u tom istom SEL-u. Ostatak može pripadati drugim odvjetnicima ili osobama koje obavljaju bilo koju drugu pravnu profesiju. Dakle, nakon 1990. godine počela je suradnja odvjetnika i drugih pravnih profesija unutar SEL-a.

Izmjene zakona iz 1990. godine uslijedile su brojnim dekretima te zakonima iz 2001., 2004., 2011., 2012. i 2015. godine. Tako je zakonom iz 2001. godine, zvanim Loi Murcef, kojim su provedene hitne ekonomske i financijske reforme, otvorena mogućnost stvaranja holding društava za slobodne profesije (sociétés de participations financières de professions libérales – SPFPL). Fizičke ili pravne osobe koje obavljaju slobodne profesije mogu osnovati SPFPL radi držanja udjela/dionica u SEL društvima, koja pružaju istu profesionalnu uslugu (npr. odvjetničke usluge). Dakle, Loi Murcef uveo je monoprofesionalna SPFPL društva, koja se također mogu osnivati u bilo kojem od postojećih oblika društava kapitala. Loi Murcef odredio je i to da većina kapitala SEL-a može, pored odvjetnika koji aktivnost obavljaju u tom SEL-u, pripadati SPFPL društvima.

Zakon iz 2011. godine, kojim su modernizirane pravne profesije, dopustio je stvaranje pluriprofesionalnih SPFPL društava, koja kao predmet poslovanja imaju držanje udjela/dionica u društvima kojima je predmet poslovanja dvije ili više sljedećih profesija: odvjetnik, javni bilježnik, izvršitelj, dražbovatelj, računovođa, revizor i stručnjak za područje industrijskog vlasništva.

 

pictos rubriques

Zadnja reforma provedena je 2015. godine, kada je kontroverzni zakon Loi Macron pojednostavio uvjete stvaranja i djelovanja SEL i SPFPL društava. Nakon predstavljanja inicijalnog prijedloga zakona, 30 000 pripadnika pravnih profesija (odvjetnika, javnih bilježnika, izvršitelja) izašlo je na ulice Pariza i prosvjedovalo. Pokrenute su peticije, a predstavnici profesija intenzivno su lobirali za zaštitu svojih interesa. Osim zamjerki u pogledu pojedinačnih promjena koje prijedlog zakona predviđa, predlagateljima se zamjeralo da su bili motivirani isključivo ekonomskim ciljevima (rast gospodarstva). Spornim se nalazilo i to što izmjene nije predlagao ministar pravosuđa, nego ministar gospodarstva, stavivši ih u isti zakon s izmjena pravila o transportu i okolišu.

Usprkos tome, Loi Macron stupio je na snagu 6. kolovoza 2015. godine te odredio da većina kapitala i prava glasa odvjetničkih SEL društava može pripadati osobama koje obavljaju bilo koju pravnu profesiju – ali ne moraju ju obavljati u okviru konkretnog SEL-a. Minimalno jedan član mora biti odvjetnik.

Profesionalna društva nakon reformi

SEL društva mogu za cilj imati obavljanje jedne ili više slobodnih profesija, ali svaku pojedinu mora obavljati profesionalac koji je za nju ovlašten. Može se razlikovati odvjetnički SEL i pravni SEL. Radi toga je potrebno razlučiti odvjetničke od pravnih usluga: pravne usluge krovni su naziv za nekoliko različitih djelatnosti, za koje je nužno poznavanje pravnog sustava od strane pružatelja usluga. Jedne od tih djelatnosti su odvjetničke usluge, a pravnih uslugama smatraju se i usluge javnih bilježnika, izvršitelja (huissier), skrbnika (gérant de tutelle), socijalnih radnika (expert en législation sociale) itd. Odvjetničkom SEL-u predmet poslovanja je obavljanje odvjetničke profesije, a u kojemu više od pola kapitala i prava glasa mora pripadati, direktno ili preko SPFPL-ova, odvjetnicima koji obavljaju svoju djelatnost u tom SEL-u. Što se tiče organa društava, kod odvjetničkog SEL-a direktori, predsjednik upravnog odbora i dvije trećine članova upravnog odbora, izvršni direktori i članovi izvršnog odbora, predsjednik nadzornog odbora i dvije trećine članova nadzornog odbora moraju biti članovi SEL-a koji obavljaju profesiju unutar tog istog SEL-a.

U pravnom SEL-u, kojemu je predmet poslovanja pružanje odvjetničkih usluga, više od pola kapitala i prava glasa može pripadati fizičkim ili pravnim osobama, koje obavljaju bilo koju pravnu profesiju, i to ne nužno u konkretnom SEL društvu. Većina kapitala može pripadati i SPFPL društvima, ali pod uvjetom da, ako se radi o monoprofesionalnom SPFPL-u, većina kapitala i prava glasa SPFPL društva pripada odvjetnicima ili odvjetničkim društvima, a ako se radi o pluriprofesionalnom SPFPL-u, većina kapitala i prava glasa SPFPL društva pripada odvjetnicima. Pravni SEL mora među svojim članovima imati barem jednog odvjetnika kako bi mogao pružati odvjetničke usluge. U upravnom odboru i nadzornom odboru pravnog SEL-a mora biti najmanje jedan odvjetnik.

Najvažnije odredbe u pogledu ostatka kapitala i prava glasa (manjeg od pola) u odvjetničkim i pravnim SEL društvima određuju da može pripadati fizičkim ili pravnim osobama, koje obavljaju djelatnost koja je predmet poslovanja društva (dakle, to bi bili odvjetnici ili odvjetnička društva), SPFPL društvima te fizičkim ili pravnim osobama koje obavljaju bilo koju pravnu profesiju.

Osim posebnih odredbi o članovima profesionalnih društava i njihovim organima, postavljene su i posebne odredbe o odgovornosti odvjetnika i drugih profesionalaca u SEL-u. Usprkos tome što se SEL može osnovati kao društvo kapitala, svaki član društva odgovara cijelom svojom imovinom za svoje postupke, odnosno aktivnosti koje obavlja u društvo, a društvo je solidarno odgovorno s njim.

Holding društva za slobodne profesije

SPFPL društva, kao holding društva za držanje udjela u profesionalnim društvima, mogu biti monoprofesionalna, odnosno namijenjena držanju udjela/dionica u SEL-ovima koji obavljaju istu profesiju, ili pluriprofesionalna, odnosno namijenjeni držanju udjela/dionica u društvima koji za predmet poslovanja imaju dvije ili više profesija.

Fizičke ili pravne osobe koje obavljaju jednu ili više slobodnih profesija mogu osnovati holding društvo za držanje udjela ili dionica u SEL društvima, koja kao predmet poslovanja imaju istu profesiju kao i SPFPL.

Kao i kod SEL društava, možemo razlikovati odvjetnička i pravna SPFPL društva. Kod odvjetničkih, više od pola kapitala i prava glasa mora pripadati fizičkim ili pravnim osobama koje vrše istu profesiju kao i ona koja je predmet poslovanja SEL društava čije udjele ili dionice drži SPFPL (dakle, odvjetnicima ili odvjetničkim društvima). Ostatak kapitala i prava glasa može pripadati osobama, koje obavljaju bilo koju pravnu profesiju. Direktori, predsjednik upravnog odbora, članovi izvršnog odbora, predsjednik nadzornog odbora, izvršni direktori, kao i dvije trećine članova upravnog odbora ili nadzornog odbora moraju biti izabrani među osobama koje su ovlaštene imati većinu kapitala i prava glasa u SPFPL-u, odnosno odvjetnicima ili odvjetničkim društvima.

U pogledu pravnih SPFPL društava, zakon propisuje da SPFPL može kao predmet poslovanja imati držanje udjela ili dionica u SEL društvima, koja kao predmet poslovanja imaju istu pravnu profesiju (dakle, odvjetničku profesiju), pri čemu kapital i prava glasa u takvom SPFPLA može pripadati osobama, koje obavljaju bilo koju pravnu profesiju. U tom društvu u organima kontrole mora biti bar jedna osoba koja obavlja istu profesiju kao i SEL društva u kojima SPFPLA ima udjele/dionice.

SPFPL društva mogu za predmet poslovanja imati držanje udjela ili dionica u SEL društvima, koja kao predmet poslovanja imaju obavljanje dvije ili više sljedećih profesija: odvjetnika, bilježnika, izvršitelja, dražbovatelja, računovođa, revizora ili stručnjaka za područje industrijskog vlasništva.

Tada više od pola kapitala i prava glasa mora pripadati osobama, koje obavljaju profesiju(e), koje obavljaju i SEL društva čije udjele ima SPFPL, a ukoliko bar jedan SEL obavlja neku pravnu profesiju, tada većina kapitala i prava glasa mora pripadati osobama koje su ovlaštene imati većinu kapitala i prava glasa u tom SEL društvu, odnosno u rukama osoba koje obavljaju jednu ili više pravnih profesija.

Dio kapitala, manji od pola, može pripadati fizičkim ili pravnim osobama koje obavljaju profesionalnu djelatnost koja je predmet poslovanja društva te osobama koje obavljaju jednu od sljedećih profesija: odvjetnika, bilježnika, izvršitelja, dražbovatelja, računovođa, revizora ili stručnjaka za područje industrijskog vlasništva.

Direktori, predsjednik upravnog odbora, članovi izvršnog odbora, predsjednik nadzornog odbora i izvršni direktori kao i dvije trećine članova upravnog odbora ili nadzornog odbora moraju biti izabrani među osobama koje obavljaju iste profesije kao i one koje obavljaju SEL društva, čije udjele ili dionice drži SPFL. Ukoliko bar jedan SEL, čije udjele/dionice drži SPFPL, obavlja neku pravnu profesiju, tada navedene pozicije mogu zauzimati sve osobe kojima je dopušteno imati većinu kapitala ili prava glasa u takvom SEL-u.

Primjeri raspodjele udjela u kapitalu i pravu glasa u SEL i SPFL društvima

S obzirom na to da je u Francuskoj odvjetnicima dopušteno osnivati SEL i SPFPL društva, pri čemu SEL-ovi kao članove mogu imati odvjetnike, druge pravnike ili SPFPL-ove, a SPFPL društva mogu biti monoprofesionalna ili pluriprofesionalna, moguće su sljedeće kombinacije udjela u kapitalu i pravu glasa.

Slika 1. prikazuje SEL u kojemu više od pola kapitala i prava glasa pripada odvjetnicima koji su aktivni u SEL-u, a ostatak pripada SPFPL-u (odvjetnički SEL). Također, slika prikazuje udjele u monoprofesionalnom (odvjetničkom) SPFPL-u, budući da više od pola kapitala i prava glasa pripada osobama koje obavljaju istu profesiju kao i SEL.

shema

 

Slika 2. prikazuje odvjetnički SEL u kojemu većinsku udio ima SPFPL, ali posredno odvjetnici koji profesiju obavljaju u tom SEL-u, pri čemu im 49% kapitala i prava glasa pripada direktno, a 23,46% (= 46% x 51%) preko SPFPL-a. Što se tiče vlasničke strukture u SPFPL-u, radi se o monoprofesionalnom SPFPL-u, budući da više od pola kapitala i prava glasa pripada osobama koje obavljaju istu profesiju kao i SEL.

shema1

Slika 3. prikazuje pluriprofesionalni SPFPL, koji ima udjele u odvjetničkom SEL-u i SEL-u računovođa. Više od pola kapitala i prava glasa SPFPL-a pripada profesionalcima, aktivnima unutar SEL-ova.

shema3

 

 

U članku ste pronašli korisne informacije? Preporučite ga kolegama putem društvenih mreža!
Share on Facebook4Share on LinkedIn3Tweet about this on TwitterShare on Google+0Email this to someone
About Mirna Vlahović
Pravnica i ekonomistica.

Leave a comment

Your email address will not be published.

*